| Tek šest mjeseci nakon što je Bosna i Hercegovina predstavila svoj prvi Dobrovoljni izvještaj o implementaciji Ciljeva održivog razvoja, nastupila je pandemija COVID-19. Izrada Okvira za realizaciju Ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini, koja je početkom pandemije bila u završnoj fazi, morala je biti odgođena za 12 mjeseci kako bi se sagledale posljedice pandemije na našu ekonomiju i društvo u cjelini. Bilo je potrebno uzeti u obzir nove realnosti i obraditi ih u dokumentu, posebno u pogledu definisanja mjera za jačanje otpornosti na katastrofe, te prilagođavanja srednjoročnih i finalnih podciljeva. Konačno, izrada ovog važnog dokumenta je finalizirana krajem 2020. godine. Dokument su do aprila 2021. godine usvojile Vlade Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine te Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
Nakon usvajanja Okvira za realizaciju Ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini, pokrenuti su procesi njegovog inkorporiranja u razvojne i druge strateške dokumente na svim nivoima vlasti, od lokalnog do državnog, kako bi se već 2022. godine kreirale veze s javnim budžetima i osiguralo finansiranje za projekte koji doprinose implementaciji Ciljeva održivog razvoja. Istovremeno, pokrenuta je procedura uspostavljanja Radne grupe u koju će biti uključene institucije koje su vodile proces izrade Okvira za realizaciju Ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini, te Dobrovoljnog izvještaja.Ono što je bilo jasno od početka jeste da se princip „Niko ne smije biti isključen“ ne može istinski primijeniti bez lokalizacije Ciljeva održivog razvoja, nakon čega su započete posjete jedinicama lokalne samouprave širom zemlje, o čemu jeviše rečeno u ovom izvještaju.
Paralelno s ovim procesom, u Federaciji Bosne i Hercegovine, u proteklih nekoliko godina, uspostavljena je mreža praktičara koja okuplja predstavnike svih kantonalnih vlasti i jedinica za planiranje razvoja i Federalnog zavoda za programiranjerazvoja. U okviru mreže u protekle četiri godine organizovani su sastanci (Goražde - juni 2018. godine , Bihać – juni 2019. godine, Neum – septembar 2021. godine, Tuzla – novembar 2022. godine) s predstavnicima svih kantonalnih vlasti na kojimase, između ostalog, diskutovalo i o Ciljevima održivog razvoja. Na sastancima su predstavnici kantonalnih vlasti informisani o procesima implementacije Ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovni, kao i o doprinosu i konkretnim aktivnostima koje jedinice lokalne samouprave u općinama poduzimaju na implementaciji Ciljeva održivog razvoja.
S obzirom na kompleksnost Agende 2030, jasno je da javna sredstva neće biti dovoljna za implementaciju Ciljeva održivog razvoja do kraja dekade. U tom smislu, pokrenute su aktivnosti na iznalaženju novih i inovativnih načina finansiranja, kakobi se potaknuo razvoj finansijskih tržišta i jačanje javno-privatnih partnerstava. Institucije koje vode ovaj proces stoga obuhvataju i ministarstva finansija sa svih nivoa vlasti, te niz domaćih i stranih eksperata koji su angažovani uzznačajnu podršku UNDP-a i UN sistema u cjelini. Ovaj proces je krucijalan kako bi se diverzificirali izvori sredstava, te iznašli djelotvorniji pristupi implementacije Agende 2030.
|